Nevjerojatne činjenice o kralježnici otkrit će ti imaju li muškarci i žene istu duljinu kralježnice, jesmo li viši ujutro ili navečer te zašto čovjekov i žirafin vrat nije toliko različit.
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja pronaći ćeš među ovim činjenicama za koje do sada vjerojatno nisi čuo/čula.
Kralježnica je sastavljena od mnogo različitih dijelova
Kralježnica je skladan sustav različitih struktura koje fukcioniraju zajedno. Možemo ju podijeliti na pet glavnih dijelova:
- Cervikalni (vratni) dio kralježnice čini sedam kralježaka
- Torakalni (srednji) dio kralježnice čini dvanaest kralježaka
- Lumbalni (donji) dio kralježnice čini pet kralježaka
- Sakralni dio (križna kost) čini pet kralježaka
- Trtična (kokcigenalna kost) sastavljena je od četiri kralješka
Osim kralježaka, kralježnica sadrži i složenu mrežu živaca, ligamente, diskove, mišiće, tetive, hrskavicu i druge strukture.
Muškarci imaju dužu kralježnicu od žena
Prosječna duljina muškog kralježničnog stupa je 71 cm, a ženskog 61 cm. Osim razlike u duljini, ženske kralježnice imaju i veću zakrivljenost.
Broj kralježaka smanjuje se starenjem
Rađamo se s 33 kralješka, ali starenjem kralješci u sakralnom i trtičnom dijelu kralježnice srastaju u jednu kost kako bi kralježnici pružili veću stabilnost nošenja težine. Do 30. godine naša kralježnica će zbog tog srastanja imati 24 do 26 kralježaka.
Osim srastanja križne i kokcigenalne kosti, kralježnica starenjem prolazi i kroz druge promjene:
- diskovi između kralježaka se isušuju, gube sposobnost amortizacije kralježaka te postaju osjetljiviji na hernijaciju
- ligamenti i mišići kralježnice gube fleksibilnost
- zglobovi u kralježnici gube tekućinu i hrskavicu što pridonosi spinalnom osteoartritisu
- kralješci gube mineralnu gustoću i postaju tanji
Zdrava kralježnica nevjerojatno je fleksibilna
Kralježnica je nevjerojatno fleksibilan sustav, a vratna kralježnica najfleksibilniji je dio kralježnice.
Ligamenti, spinalni diskovi i fasetni zglobovi pridonose fleksibilnosti kralježnice.
Spinalni diskovi sprječavaju trenje između svakog kralješka, a fasetni zglobovi omogućuju relativno lako pokretanje kralježnice. Bez spinalnih diskova ili fasetnih zglobova ne bismo se mogli naginjati ili rotirati gornji dio tijela, a svaki pokret bio bi bolan.
Vježbe mobilnosti i snage ključne su za održavanje snažne i zdrave kralježnice.
Nasuprot tome, sjedilački način života i nedostatak aktivnosti povećavaju rizik od diskus hernije i drugih tegoba.
Kralježnična (leđna) moždina pamti bol
Kao dio središnjeg živčanog sustava kralježnična moždina sadrži mehanizme za pamćenje i učenje. Ako primjerice, osjetiš snažnu bol u ruci zbog udarca, to će zapamtiti ne samo tvoj mozak već i tvoje tijelo.
Neuroni u kralježničnoj moždini prenose signale boli do živaca u ozlijeđenoj ruci nekoliko dana.
Zato će tvoja ruka biti osjetljivija, pa čak i lagani dodir može potaknuti negativnu reakciju. To se događa zbog toga što kralježnica nosi sjećanje na bol.
S obzirom na to da kralježnica ima odlično pamćenje, odmalena trebaš dobro brinuti o njoj.
Kreći se, vježbaj i brini o svom držanju kako bi tvoja kralježnica što duže ostala snažna i zdrava.
Automobilske nesreće najčešći su uzrok ozljeda kralježnice
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji najčešći uzrok ozljeda kralježnice su automobilske nesreće.
Drugi najčešći uzroci problema s kralježnicom su padovi, nasilje, sportske ozljede i ozljede na radu.
Viši smo ujutro nego navečer
Obično smo neznatno viši ujutro nego navečer. Zašto?
Tijekom dana gravitacija pritišće našu kralježnicu i uzrokuje sabijanje diskova između kralježaka, što može rezultirati smanjenjem visine.
Kada ležimo i spavamo noću kralježnica se može dekompresirati, a diskovi vratiti u svoj normalan oblik i veličinu što rezultira povećanjem visine.
Sličan fenomen događa se i u svemiru zbog nedostatka gravitacije.
Prvi vratni kralježak nazvan je po grčkom bogu
Prvi vratni kralježak naziva se atlas. U grčkoj mitologiji bog Atlas nosio je cijeli svijet na svojim ramenima.
Slično tome prvi vratni kralježak drži cijelu lubanju i mozak kao središte naših misli, percepcija i emocija.
Žirafin i čovjekov vrat nije toliko različit
Vjerojatno misliš da su žirafin i čovjekov vrat potpuno suprotni. Jedan je dugačak, a drugi kratak. U najmanju ruku izgledaju sve samo ne slični.
Međutim oni dijele jednu važnu karakteristiku.
Iako su žirafini kralješci mnogo veći od ljudskih i ljudi i žirafe imaju jednak broj kralježaka u vratnoj kralježnici (sedam).
Osam od deset osoba osjetilo je bol u donjem dijelu leđa
Prema nekim istraživanjima gotovo 80% ljudi tijekom života doživjelo je barem jednu epizodu boli u donjem dijelu leđa.
Ta bol može biti akutna ili kronična.
Akutna bol u leđima javlja se iznenada, ali ne traje dulje vrijeme. Suprotno tome kronična bol je svaka bol koja traje 12 tjedana ili dulje. Ako se ne liječi pravovremeno akutna bol može napredovati u kroničnu.
Neki od najčešćih problema s kralježnicom i leđima su:
- istegnuća
- spina bifida, skolioza, hiperkifoza
- degenerativne promjene na diskovima
- hernijacija i ruptura diskova
- išijas
- osteoartritis
- stenoza
Koja od ovih činjenica ti se najviše sviđa? Koju bi dodao/dodala na ovaj popis? Piši mi, veselim se čuti tvoje ideje.
Ako želiš saznati kako što duže održati svoju kralježnicu snažnom i zdravom pročitaj ovaj tekst.
