„Nakon nezgodnog pada na donji dio leđa počeo sam osjećati snažne bolove u leđima i trnce u desnoj nozi. Svakodnevne aktivnosti poput pregibanja i podizanja predmeta postale su mi jako teške. Zbog toga sam odlučio potražiti stručnu pomoć.“
Boriš li se i ti sa sličnim tegobama?
Ako je tvoj odgovor potvrdan, nastavi čitati jer ću ti u ovom tekstu otkriti o kojoj dijagnozi je riječ, najčešćim uzrocima, simptomima i mogućim rješenjima.
Što je diskus hernija
Naša kralježnica sastavljena je od kralježaka između kojih se nalaze hrskavični jastučići koje zovemo diskovi.
Diskovi služe kao amortizeri koji sprečavaju povredu kralježnice uslijed kretanja ili opterećenja.
Svaki disk sastavljen je od mekane želatinozne jezgre (nucleus pulposus) koju okružuje vanjski, tvrdi fibrozni prsten (annulus fibrosus).
Postupnim starenjem diskovi se troše, gube elastičnost i sposobnost amortizacije pritisaka.
Trošenjem diska nastaju degenerativne promjene na fibroznom prstenu koje uzrokuju izbočenje ili izlazak želatinozne jezgre iz fibroznog prstena.
To se naziva diskus hernija ili prolaps diska.
Do hernije diska najčešće dolazi na mjestu najvećeg dinamičkog opterećenja kralježnice, a to je u području između L4-L5 i L5-S1 kralježaka.
Iako diskus hernija može nastati u bilo kojem dijelu kralježnice, u najvećem broju slučajeva nastaje upravo u donjem (lumbalnom) dijelu kralježnice.
Dijagnoza diskus hernije potvrđuje se radiološkim MRT nalazom.
4 tipa diskus hernije
Postoje četiri tipa diskus hernije:
- Bulging je blaga izbočina želatinozne jezgre diska koja najčešće nema nikakve simptome
- Protruzija nastaje kada želatinozna jezgra počne izlaziti i dođe do vanjskog ruba fibroznog prstena
- Ekstruzija nastaje kada želatinozna jezgra probije fibrozni prsten, ali ne izađe u potpunosti
- Sekvestracija nastaje kada želatinozna jezgra probije fibrozni prsten i u potpunosti izađe iz njega
Simptomi diskus hernije
Simptomi diskus hernije ovise o tome gdje se nalazi pogođeni disk i da li izbočenje/izlazak jezgre diska pritišće živac/leđnu moždinu. Moguće je i da osoba s hernijom diska ne osjeća nikakve simptome.
Simptomi se mogu pojavljivati naglo i spontano nestati ili se javljati u razmacima. Isto tako mogu biti dugotrajni i stalni.
Najčešći simptomi su:
- bol– intenzitet boli ovisi o jačini pritiska odnosno jačini oštećenja korijena živca. Hernija diska u donjem dijelu kralježnice može uzrokovati bol u donjem dijelu leđa, duž stražnjice i noge, pa sve do stopala.
Hernija diska vratne kralježnice najčešće uzrokuje bolove u ramenu i ruci koji se mogu pojačavati u određenim pozama, kihanjem ili kašljanjem. - bolna ukočenost– nastaje kao rezultat kompenzacijskih obrazaca
- utrnulost– osobe s hernijom diska često osjećaju obamrlost ili trnce u dijelu tijela u kojem se nalazi pogođeni živac
- mišićna slabost– mišići povezani s pogođenim živcima imaju tendenciju slabiti. To može uzrokovati spoticanje, osjećaj slabosti prilikom kretanja te smanjenje sposobnosti podizanja ili držanja predmeta
- ograničenje pokreta– nastaje kao rezultat izbjegavanja pokreta koji uzrokuju osjećaj boli
Zbog čega nastaje diskus hernija (najčešći uzroci)
Najčešći uzrok diskus hernije su degenerativne promjene na diskovima. U nekim slučajevima diskus hernija može biti uzrokovana dizanjem teških predmeta ili akutnim ozljedama poput padova i udaraca u leđa.
Faktori koji povećavaju rizik od nastanka hernije diska:
- prekomjerna težina može uzrokovati dodatan pritisak na diskove
- fizički zahtjevni poslovi povezani s ponavljajućim pokretima poput dizanja, povlačenja, guranja ili postraničnog pregibanja
- genetika
- pušenje smanjuje opskrbljenost diskova kisikom zbog čega su skloniji pucanju
- nedostatak fizičke aktivnosti
- određene sportske aktivnosti u kojima su česta postranična pregibanja sa rotacijama poput tenisa i padela
Liječenje diskus hernije
U većini slučajeva diskus hernija ne zahtijeva operativni zahvat i može se liječiti određenim tehnikama i vježbama fizioterapije.
Ako je riječ o akutnoj diskus herniji, važno je smanjiti bol i zadržati opseg pokreta koliko je to moguće. Vježbama klizanja živca, vježbama istezanja i mobilizacije smanjujemo pritisak na živac i ostvarujemo željene rezultate.
Ako se radi o kroničnoj herniji diska važno je jačati mišiće trupa i nogu te poboljšati fleksibilnost tijela.
Ako osjećaš da se tvoji simptomi pogoršavaju do te mjere da uopće ne možeš obavljati svakodnevne aktivnosti ili imaš problema s mokrenjem i probavom operativni zahvat vjerojatno će biti jedino rješenje.
Bez obzira na vrstu i težinu dijagnoze, najvažnije je imati optimističan stav i vjerovati u pozitivan ishod oporavka.
Diskus hernija jedan je od najčešćih problema današnjice.
Zbog sjedilačkog načina života sve je više slučajeva diskus hernije čak i kod mladih osoba.
Redovitom tjelovježbom, reguliranjem tjelesne težine i izbjegavanjem štetnih životnih navika možeš prevenirati taj problem.
Ako se i ti boriš s diskus hernijom, napravi prvi korak i rezerviraj termin za pregled. Nakon pregleda izabrat ćemo najbolju terapiju za tebe kako bi što prije započeo tvoj život bez bolova.
Kako izgleda fizioterapeutski pregled možeš saznati ovdje.
Ako ti je ovaj tekst bio koristan podijeli ga s drugima.
